Istraživanje je imalo za cilj da sagleda stanje u vezi sa faktorima rizika među mladima na sjeveru Crne Gore, kako bi se na najefikasniji način programi prevencije usmjerili na smanjenje postojećih faktora rizika, ali i na jačanje porodice kao zaštitnog faktora.
Informisanost mladih o štetnim posledicama zloupotrebe droga je važan indikator, koji značajno može smanjiti rizik od zloupotrebe droga. Istraživanje je pokazalo sledeće: 54% mladih smatra da je kokain najsmrtonosniji a 21% da je to heroin. Kokain je stimulativna droga i osim stimulacije raspoloženja, ubrzava rad srca, podiže krvni pritisak, ubrzava disanje i vodi ka iscrpljivanju organizma.

Na pitanje o dugoročnim štetnim efektima narkotika, njih čak 86 % smatra da su štetni za čovjeka, dok se 14% izjasnilo da nema štetnih efekata. Dugotrajni efekti najčešće nastaju na srcu, cijelom respiratornom sistemu, posebno plućima i u mozgu.
Istraživanje naše organizacije, nadalje pokazuje da među mladima i dalje dominiraju tipične zablude, kao na primjer podjela droga na 'lake i teške' koju odobrava 51 odsto mladih. Ovakvi stavovi ukazuju na nedovoljnu kritičnost i distancu prema tzv. lakim drogama što povećava rizik od njihove zloupotrebe.

16% srednjolškolaca je probalo neku vrstu narkotika, dok 84% srednjoškolaca nikada nije probalo psihoaktivne supstance.

Većina mladih u riziku je da pod uticajem svog neposrednog okruženja proba drogu, pokazalo je istraživanje. Kada je riječ o faktorima rizika posebno je važno naglasiti odnos sa vršnjacima, sposobnost rešavanja konflikta, odupiranje negativnom uticaju vršnjaka i prisustvo pozitivnih primjera iz okruženja jer je 34% učenika navelo da je upravo nagovor društva uzrok korišćenja narkotika dok je 22% anketiranih istaklo probleme u školi i porodici.

Jasno je da će se preporuke za unapređenje programa za prevenciju odnositi na jačanje porodice i škole kao zaštitnih faktora u prevenciji upotrebe droga među mladima. Neophodno je takođe raditi na jačanju svijesti i roditelja i nastavnika, ali i razviti vještine mladih koje će na dokazani način postići efikasnu prevenciju. U skladu sa tim, potrebno je razviti programe i obučiti edukatore koji će u lokalnim zajednicama sprovoditi programe prevencije.

Posebno zabrinjava podatak da je 49% ispitanika izjavilo da lako može da nabavi drogu u svojoj okolini, ali i da 38% učenika poznaje osobe iz svog okruženja koje konzumiraju drogu. Ovo bi pored mjera za smanjenje ponude droga trebalo da ukazuje na činjenicu da veliki procenat mladih svoju pažnju usmjerava upravo na ove rizične oblike ponašanja. To iznova ukazuje na potrebu da se razviju programi za mlade koji će im od ranog školskog uzrasta obezbjediti razvoj zdravih navika i vještina i na pravi način im ukazati na štetne posledice upotrebe droga.

Rezultate istrazivanja mozete vidjeti ovdje.