Opste informacije:
Ako Vas na poslu neko sistematski maltretira, vređa, ponižava, zastrašuje, svađa s kolegama, seksualno uznemirava, omalovažava tvoj rad, neopravdano ti nameće uslove rada ili radne zadatke koji ne važe za druge, ili ti na bilo koji način namerno ugrožava zdravlje, pokušava da te izoluje od drugih kolega ili da te navede da daš otkaz, odnosno raskineš ugovor na osnovu kojeg radiš, onda si žrtva zlostavljanja na radu, poznatog i pod engleskim nazivom mobing. Ovakvo ponašanje je zabranjeno i postoje različiti načini zaštite od njega.
Zlostavljač može da bude poslodavac, šef, direktor, kolega ili grupa kolega, a žrtva može da bude pojedinac ali i grupa radnika. Mobing je i podsticanje ili navođenje drugih na zlostavljanje. Sam izraz mobing (mobbing) dolazi od engleskog glagola to mob, što znači bučno navaliti ili nasrnuti u masi.
Ko može da traži zaštitu od zlostavljanja?
Zaštitu od zlostavljanja mogu da traže svi zaposleni bez obzira na to da li su u radnom odnosu (zaposleni na određeno ili neodređeno vreme) ili rade po nekom drugom ugovoru (Ugovor o djelu, Ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju i sl.).
Kako da prepoznaš mobing?
Da bi neko neprihvatljivo ponašanje zaista bilo okarakterisano kao mobing i da bi ti kao žrtva mogao/la da pokreneš postupak za zaštitu od zlostavljanja, nije dovoljno da se takvo ponašanje desi jedanput, već mora da se ponavlja. To što se kolega jednog dana nadurio i nije hteo da priča s tobom nije razlog da tražiš od poslodavca da te zaštiti od zlostavljanja na radu ili da ga tužiš sudu. Ipak, postoje slučajevi kada možeš da se zaštitiš i posle samo jednog incidenta. Riječ je o seksualnom uznemiravanju.
Obaveze poslodavca i zaposlenih
I poslodavac i zaposleni dužni su da poštuju dostojanstvo jedni drugih i da nastoje da poštuju pravila ponašanja u vezi s prevencijom i zaštitom od zlostavljanja na radu.
Poslodavac je dužan da organizuje rad tako da spriječi pojavu zlostavljanja i da zaposlenog zaštiti od zlostavljanja. Uz to, on je dužan da zaposlenog prije stupanja na rad pismeno obavijesti o zabrani zlostavljanja i da obaveštava i osposobljava zaposlene i njihove predstavnike da prepoznaju uzroke, oblike i posledice zlostavljanja.
Zaposleni imaju zakonsku obavezu da se uzdrže od zlostavljanja i zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja, i da se odazovu pozivu poslodavca da se informišu o zlostavljanju.
Načini zaštite od zlostavljanja
U zavisnosti od načina, stepena i vrste zlostavljanja, i od toga ko je osumnjičen za zlostavljanje, postoji nekoliko postupaka koje možete da pokrenete kako bi se zaštitili. Po pravilu, prvo treba da unutar firme pokrenete postupak zaštite posredovanjem između tebe i zlostavljača, u kojem treba naći rješenje prihvatljivo za obje strane. Tek ako posredovanje ne uspije, protiv zlostavljača možeš da podneseš tužbu sudu.
Međutim, pošto se zahtjev za pokretanje postupka zaštite od zlostavljanja unutar firme podnosi direktoru (odnosno preduzetniku), ako te zlostavlja baš on, ne moraš da podnosiš zahtjev, već možeš odmah da se obratiš sudu. U nekim situacijama, bez obzira na druge oblike zaštite, protiv onoga ko te zlostavlja možeš i da podneseš krivičnu prijavu javnom tužiocu.
Pokretanje postupka zaštite kod poslodavca
Ako si žrtva zlostavljanja na radu, prvo treba da pokreneš postupak zaštite od zlostavljanja kod svog poslodavca (osim ako je zlostavljač sam poslodavac ili direktor, kada se može pokrenuti ovaj postupak, ali se može ići i direktno na sud). Taj postupak pokreće se podnošenjem pismenog zahtjeva direktoru, odnosno poslodavcu, ili osobi koja je ovlašćena za prijem takvih zahtjeva. Zahtjev možeš da podneseš u roku od tri mjeseci od kada si poslednji put pretrpio/jela zlostavljanje. Kad primi zahtjev, poslodavac mora hitno da predloži posredovanje između tebe i zaposlenog koga si optužio za zlostavljanje.
Sadržaj zahtjeva za zaštitu od zlostavljanja:
U zahtevu za zaštitu od zlostavljanja na radu moraju biti navedeni:
- osnovni podaci o tebi,
- podaci o osobi koju teretiš za zlostavljanje,
- opis mobinga, koliko je trajalo neprimereno ponašanje i koliko je bilo često,
- datum kad se zlostavljanje dogodilo poslednji put,
- podaci o svedocima i dokazima koje prilažeš (pisana dokumentacija, ljekarski izveštaji, dozvoljeni audio i video zapisi...) ako ih imaš.
Pravna regulativa:
Zakon o zabrani zlostavljanja na radu
Zakon o zabrani diskriminacije