Opste informacije:
Postoje krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti — to su sva teža krivična djela, i svako ko zna za njih treba da ih prijavi javnom tužiocu, policiji ili sudu (policija, sud i javni tužilac koji nisu nadležni za to konkretno krivično djelo moraju da prime prijavu i dostave je nadležnom javnom tužiocu).
Druga krivična djela gone se po predlogu (na primjer, silovanje bračnog druga). To znači da je i u tim slučajevima za gonjenje zadužen javni tužilac, ali samo ako to žrtva ili oštećeni zatraži od njega.
Na kraju, postoje krivična djela koja se gone samo po privatnoj tužbi, koju oštećeni treba da podnese nadležnom sudu. Ovo se odnosi, recimo, na krivično djelo uvrede.
Ukoliko nisi siguran u koju od ovih grupa spada krivično djelo koje želiš da prijaviš, svakako možeš da se obratiš policiji ili tužilaštvu, a oni će te uputiti u to šta treba dalje da radiš.
Prekršaj, takođe, možeš da prijaviš tužiocu ili policiji, a ako si oštećeni, možeš i sam da pokreneš prekršajni postupak u sudu za prekršaje.
Obaveza prijavljivanja krivičnih djela
Svako treba da prijavi krivično djelo za koje zna, a goni se po službenoj dužnosti. Neprijavljivanje u nekim slučajevima predstavlja krivično djelo, a krivično djelo je i lažno prijavljivanje.
Dužnost prijavljivanja posebno se odnosi na državne organe i organe lokalne samouprave, kao i na javna preduzeća i ustanove. Oni u krivičnoj prijavi treba da navedu i dokaze koji su im poznati i da preduzmu mjere da se sačuvaju tragovi i dokazi.
Krivična prijava za gonjenje po službenoj dužnosti
Krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti prijavljuju se nadležnom javnom tužiocu ili policiji, pismeno ili usmeno. Javni tužilac dužan je da preduzme gonjenje za ova krivična djela ako postoji osnovana sumnja da su ona zaista učinjena (dobro je da tužiocu podneseš i sve dokaze i važne informacije o krivičnom djelu da bi mu pomogao da zasnuje sumnju na nečemu).
Ukoliko prijavu podnosiš usmeno, upozoriće te na posledice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastaviće se zapisnik, a ako je ona saopštena telefonom, sačiniće se službena beleška.
Posle podnošenja prijave, policija može od tebe zatražiti da daš dodatna obaveštenja o slučaju.
Kad javni tužilac zaključi da nema osnova za gonjenje po službenoj dužnosti, pa ne započne postupak, dužan je da te obavijesti o tome u roku od osam dana i uputi te da možeš sam preduzeti gonjenje. To isto treba da uradi i sud ako obustavi već započeti postupak zbog odustanka javnog tužioca. Imaš pravo da nastaviš gonjenje u roku od osam dana od prijema obaveštenja. Pri tome možeš ostati pri podignutoj optužnici ili podići novu.
Krivično gonjenje po predlogu ili privatnoj tužbi
Za krivična djela za koja se goni po predlogu oštećenog ili po privatnoj tužbi, predlog ili tužba podnosi se u roku od tri meseca od dana kad je oštećeni saznao za krivično djelo i počinioca.
Ukoliko je oštećeno više osoba, gonjenje može da inicira bilo ko od njih. Za maloljetnike i osobe lišene poslovne sposobnosti, predlog ili privatnu tužbu podnosi njihov zakonski zastupnik, s tim što maloljetnik stariji od 16 godina može to da uradi i sam.
Oštećeni i privatni tužilac mogu do završetka glavnog pretresa odustati od predloga odnosno privatne tužbe do završetka glavnog pretresa, ali onda gube pravo da ponovo podnesu predlog ili privatnu tužbu.
Kad se sve smatra da je podnijet predlog ili privatna tužba?
Ako je oštećeni podnio krivičnu prijavu ili imovinski zahtjev u krivičnom postupku, računa se da je podnio i predlog za gonjenje.
Kada je oštećeni podnio krivičnu prijavu ili predlog za gonjenje, a utvrdi se da se ipak radi o krivičnom djelu koje se goni po privatnoj tužbi, ta prvobitna prijava ili predlog smatraće se privatnom tužbom ukoliko je podnijeta u roku od tri meseca od saznanja za krivično djelo.
Isto tako, blagovremeno podnijeta privatna tužba smatraće se predlogom ako se utvrdi da se radi o krivičnom djelu za koje se goni po predlogu.
Podnošenje krivične prijave policiji
Policija je dužna da primi krivičnu prijavu za djela koja se gone po službenoj dužnosti. Prijavu možeš podnijeti u pisanoj formi ili usmeno u prostorijama policije, van njih ili telefonom. O usmenoj prijavi u prostorijama policije sastavlja se zapisnik, a o prijavi van prostorija i telefonom — službena beleška. Policajac će ti pročitati zapisnik, unijeti tvoje eventualne primjedbe i dati da potpišeš, a na tvoj zahtjev daće ti i potvrdu da si prijavio krivično djelo. Službenu belešku ne potpisuješ i ne dobijaš potvrdu.
Ukoliko primi prijavu za djelo koje se goni po privatnoj tužbi, a prijavu nije podnio oštećeni već neko drugi (na primer, komšinica koja je vidjela da tvoj otac obija tvoj auto), policija mora o tome da obavijesti oštećenog.
Ako si žrtva krivičnog djela koje se goni po privatnoj tužbi (na primer, lake tjelesne povrede), a nije ti poznat identitet počinioca, policija mora, na tvoj pisani zahtjev, da ti pomogne da utvrdiš ko je počinio to djelo, ukoliko je to moguće. To se ne odnosi na krivična djela protiv časti i ugleda, kao što je uvreda ili kleveta.
Prijava prekršaja
Prekršaj (ovde govorimo prije svega o prekršajima javnog reda i mira) možeš da prijaviš policiji ili javnom tužiocu. Ako si ti oštećen (na primjer, neko te je vređao ili je prijetio da će te napasti), onda možeš i direktno da podneseš prekršajnu prijavu sudu za prekršaje.
Ukoliko si kao oštećeni prijavio slučaj tužiocu, a on odluči da ne pokrene postupak ili odustane u toku postupka, on mora da te o tome obavijesti u roku od osam dana, a ti onda možeš sam da nastaviš da prekšajno goniš počinioca.
Prvana regulativa:
Zakon o krivicnom postupku
Zakon o javnom redu i miru
Zakon o prekrsajima
Krivicni zakonik Crne Gore