Tom prilikom građani su imali priliku da na anketi anonimno zaokruže ponuđene odgovore koji su se odnosili na različite tvrdnje u vezi sa informisanošću javnog mnenja na sjeveru Crne Gore o upotrebi manjinskih jezika u državnim organima i organima lokalne samouprave.
Ispitanici su takođe imali priliku da navedu javnu ustanovu u svom gradu koja u najmanjoj mjeri koristi manjinske jezike, ali je to pitanje bilo fakultativno.

Rezultati sprovedenog istraživanja pokazali su da se manjinski jezici upotrebljavaju u državnim organima i organima lokalnih samouprava u gradovima na sjeveru Crne Gore, ali ne ravnomjerno u tim organima, i ne jednako u svim gradovima. Naime, nalazi su naročito ukazali na zapostavljenost upotrebe manjinskih jezika u obrazovnim programima osnovnih i naročito srednjih škola, zatim nedostatak prevoda na izbornom materijalu i mogućnosti dobijanja pisanog odgovora na zahtjeve i pitanja usmjerenih tim organima.

Takođe, nalazi su bitno ukazali na potrebu za dodatnim informisanjem javnog mnenja o mogućnostima upotrebe manjinskih jezika u državnim organima i organima lokalne samouprave.

Romski jezik se naročito istakao kada je u pitanju nemogućnost njegove upotrebe od strane državnih službenika i namještenika, što sa jedne strane ukazuje na povišenu svijest među građanima o ovom problemu ali i sa druge strane goruću potrebu državnih institucija da se taj problem počne rješavati.

Rezultate istrazivanja mozete pogledati ovdje.